Neurohirurg Arnautović o signalima koje nam mozak šalje, a koje ne smijemo ignorisati: Od aneurizme do raka

"Neurohirurgija se promijenila u zadnjih deset, petnaest, dvadeset godina, ali ipak, u suštini, ona je ostala ista. Neuronavigaciju da se precizno lokalizira određena zona, struktura u mozgu za vrijeme operacija je pomogla, robotika sve više uzima maha, naravno u operaciji kičme, gdje se postavljanje šrafa sada mnogo češće korist ta robotika i robotska navigacija. Onda imamo upotrebu artificijalne inteligencije u kojoj ta inteligencija pomaže u određenim dijagnostičkim ili terapeutskim problemima, odnosno planovima. I naravno, to će se sve više i više povećavati u narednih godina. Dijagnostika jako, jako uznapredovala, imamo upotreba visokosofisticiranih MRI-a, MRI-angiografije, CT-angiografije itd.", naveo je prof. dr. Arnautović.

Da li napredak medicine znači da pacijenti ranije prepoznaju simptome i dolaze na vrijeme - pitali smo.

"Prije svega sve zavisi od doktora. Znate, doktori opšte prakse, neurolozi i drugi doktori koji su sve više i više stručni, obrazovaniji, da tako kažem, odlaze na simpozije, prepoznaju te prve simptome neurološke bolesti i onda referiraju pacijenta na MRI, na dijagnostiku. Naravno, MRI je jedan od važnijih dijagnostičkih mašina koji se koristi i što je više MRI-ova, što je više mogućnosti da pacijent bude ranije poslat na dijagnostiku i detektovana njegova primarna bolest. Naravno, ranija dijagnostika doprinosi uspješnijem liječenju određene bolesti kao što su tumor mozga, neoplazma, krvarenje itd.", rekao je.

Tumor mozga

Govorio je i o tumorima na mozgu. Istakao je kako tu još dosta nepoznanica, ali da su određene epidemiološke studije pokazale da se na primjer kod pušača češće javljaju rupture, aneurizmi, malih oboljenja.

"Generalno su više udružena sa radijacijom. Ukoliko je pacijent bio iz dijagnostičkih razloga i doživio radiaciju kao dijete, češća su ta neka oboljenja, tako da postoji nekoliko rizičnih faktora koji promoviraju ta neka neurološka oboljenja, ali većinom, uglavnom, još uvijek se slabije zna, naravno, hipertenzija, kod krvarenja u mozgu, kod aneurizmi i tako dalje. Dakle, povišeni krvni pritisak", rekao je prof.d. Arnautović.

Govoreći o utjecaju zagađenog vazduha, kazao je kako je prvobitna asocijacija oboljenja pluća, ali da kao posljedica može biti i rak.

"Tu su i maligna oboljenja pluća. Postoji jedna poznata sentencija koja kaže da se pluća i mozak vole. Naravno, ukoliko dođe dokarcinoma pluća, uslijed zagađenja, mi znamo da zagađenje kao i pušenje i drugi faktori uzrokuju povećanu incidenciju karcinoma pluća, onda taj karcinom može ići i metastazirati na mozak", upozorio je.

Građanima savjetuje ono što i svi - da ne izlaze iz kuće ako ne moraju kada je zrak zagađen.

Simptomi koje ne smijemo ignorisati

Govorio je o signalima koje nam mozak šalje, a koje ne smijemi ignorisati.

"Najvažniji simptom ili simptomi gdje čovjek treba da se zabrine je npr. glavobolja. Ako imate glavobolju koja je iznenadna, najteža glavobolja u životu, to je simptom krvarenja iz aneurizme ili jutarnja glavobolja sa povraćanjem i mučninom, može biti u sklopu povišenja intrakranijalnog pritiska i simptom tumora mozga. Dakle, promjene u neurologskom pogledu kao što je poremećaj govora, slabosti ili trnjenje u ruci, nozi, spuštanje kapka, često padne kapak jedne strane i jednog oka, to može biti kompresija trećeg nerva, bilo radi tumora ili radi aneurizme. I u svakom slučaju bolje je napraviti pregled kod ljekara, bilo opšte prakse, bilo specijalista i neurologa, nego zanemariti to, jer ranija dijagnostika je vrlo važna i što se prije dođe do problema i riješi problem, puno važnije nego dođe kasno kada je već bolest uznapredovala", apelovao je.

Detaljne savjete o simpotima neuroloških bolesti i kako ih prepoznati pogledajte i videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad